Ljekovita svojstva meda poznata su od davnina. Korišten je još kod starih Grka u liječenju rana, da bi sa razvojem antibiotika narodna medicima bivala potisnuta. Međutim, sve više se ljudi 'vraća' starim lijekovima iz prirode, uviđajući kako priroda ipak krije sve blagodati za naš organizam.

Međutim, među raznim vrstama meda izdvaja se jedan, poseban – manuka med. To je monofloralni med koji se dobija od nektara manuka drveta, koje raste na Novom Zelandu te u Australiji. Glavni njegov sastojak, kome se pripisuje nevjerovatno antibakterijsko svojstvo, naziva se metilglioksal.

Još 1981. godine, Peter Molan, profesor sa univerziteta na Novom Zelandu, identifikovao je manuka med kao med koji ima izraženija antibakterijska dejstva od drugih vrsta. Prema njegovim riječima, u svim vrstama meda postoji, u različitim nivoima, vodonik-peroksid koji se proizvodi od jednog enzima koji pčele dodaju nektaru, dok u manuka medu postoji neperoksidna aktivnost koja potiče iz nektara cvjetova manuka drveta – ona je potpuno drugačija od aktivnosti vodonik peroksida.

Manuka drvo (Leptospermum scoparum) jedinstveno je zimzeleno drvo i raste nekultivisano na širim područjima Novog Zelanda. Maori ovo drvo od davnina koriste kao lijek. Cvjetovi ovog drveta sadrže mnoge blagotvorne hemijske spojeve, uključujući organske kiseline, minerale u tragovima, protumikrobne spojeve, vitamin C, A i beta –karoten, kao i sve vitamine B-grupe.

O ljekovitosti ovog meda u liječenju rana pisao je i Scientific American: "U laboratorijskim testovima, samo malo meda je ubilo većinu bakterija. On se može koristiti kako bi se spriječila infekcija rane. Ovi rezultati pokazuju da manuka med ima potencijal u liječenju rana koje sadrže S. Pyogenes".

Mnogi su potvrdili učinkovitost tretmana rana manuka medom, među njima i prof. Rose Cooper sa univerziteta Wales Institute Cardiff, koji je kazao kako manuka med sprječava pričvršćivanje bakterija na tkivo, što se nužno događa u procesu infekcije. Dalje, manuka med čini MRSU osjetljivijom na neke antibiotike, poput  Oxacilina. Za razliku od antibiotika, UMF Manuka med (UMF - UMF je zaštićeni znak kvalitete i terapijskog djelovanja UMF Honey Association-a i mogu ga koristiti samo oni proizvođači manuka meda koji zadovoljavaju najviše i najstrože kriterije kvalitete i izvrsnosti) ne stvara otporne bakterije. Te tzv. superbakterije razviju se nakon što su u par navrata bile izložene djelovanju uobičajenih antibiotika.

Prema rezultatima kliničkih ispitivanja, manuka med se može upotrebljavati u liječenju kožnih čireva, opekotina trećeg stepena, kao i za tretman tegoba disajnih puteva. Manuka med pokazao je djelotvornost u liječenju hroničnog bronhitisa, bronhijalne astme, rinitisa i sinusitisa. Naravno, djeluje na podizanje imuniteta. Smatra se učinkovitim čak i protiv H. Pylori – uzroka većine čireva na želucu, E. Coli, najčešćeg uzroka inficiranih rana i Streptococcus pyogenes koja je uzroka bolnog grla.

Nekim naučnim radovima, koji su objavljeni u Medical Journal of Australia, dokazano je da jemanuka med učinkovit i u borbi protiv niskog željeza u krvi.

Napomena: Ukoliko želite biti redovno informisani o sadržajima AGRO-EKO Magazina, podržite nas Vašim like-om na naš FB Fanpage. Hvala!

{facebookpopup}