Kefir je fermentirani mliječni napitak kiselkasto-osvježavajućeg okusa koji se dobija uz pomoć kulture kefira ili kefirnih zrnaca. Smatra se da je porijeklom s Kavkaza i da je star i do 1000 godina. Žitelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovječnosti i dobrom zdravlju, žive gotovo bez bolesti, što se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neograničenoj konzumaciji kefira.

Kefirna zrnca, koja izgledom podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadrže simbiozu između velikog broja dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira hrane se i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu živjeti vječno. Brojni pokušaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriji uporno završavaju neuspjehom. Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez naučnog odgovora.

Zašto je kefir koristan

Kefiru se pripisuju mnogi pozitivni učinci kod velikog broja bolesti i bolesnih stanja, između ostalog smatra se da:

• djeluje kao najjače sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu;
• djeluje kao prirodni antibiotik;
• smanjuje inflamatorne (upalne) bolesti kao što su reuma i artritis;
• jača imunološki sistem i ubrzava zacjeljivanje tijela;
• poboljšava probavu i pravilno iskorištavanje nutrijenata iz hrane;
• liječi bolesti crijeva kao što su IBS ili SIC (sindrom iritabilnog crijeva), sindrom propusnosti crijeva, zatvor, proljev, nadutost;
• pomaže kod bolesti želuca kao što su gastritis i čir na želucu;
• čisti i detoksikuje tijelo;
• poboljšava funkciju jetre i djeluje protiv žučnih kamenaca;
• pomaže kod srčano-žilnih oboljenja;
• snižava šećer u krvi, visoki krvni pritisak i visoke masnoće u krvi (trigliceride);
• liječi gljivična oboljenja;
• pomaže u zaustavljanju rasta malignih ćelija;
• normalizuje metabolizam i time potpomaže gubljenje prekomjerne tjelesne težine;
• pomaže kod nesanice i depresije;
• pomaže kod bronhitisa i astme;
• pomaže kod psorijaze i ekcema.

(izvor: Pozitivno.ba)