Pepelnica, plamenjača, hrđa, čađavost, siva plijesan, pjegavost lišća – doznajte kako prepoznati ova oboljenja te kako zaštititi biljke na prirodan način.

Pepelnica

Pepelnica se naziva još i oidij, metljika i lug. Riječ je o gljivičnom oboljenju koje uzrokuje prijevremeno sušenje biljaka. Za pepelnicu je karakterističan pepeljasti sloj na listovima, a kod vinove loze i na bobicama. Pepelnici pogoduje sunčano i toplo vrijeme te povišena razina vlage u zraku. S druge strane, kiša pomaže sprati spore s napadnutih dijelova biljke.

Pepelnica najčešće napada vinovu lozu, ali i razno povrće, voće i cvijeće. Najugroženije su jabuke, jagode, lubenice, dinje, tikvice, grašak, krastavac i ruže.

Preventiva

Prevencija počinje pravilnim odabirom sorti voća i povrća. Prije kupnje raspitajte se o otpornosti pojedinih sorti na pepelnicu. Kemijska analiza tla prije gnojidbe omogućit će vam pravilnu procjenu potrebne količine gnojiva. Naime, prekomjerno gnojenje učinit će biljku osjetljivijom na ovo oboljenje.

Prirodna sredstva za zaštitu bilja od pepelnice

Preventivno se koriste čaj od preslice te čaj od češnjaka, kojima se povremeno prskaju ugrožene kulture. Na taj način biljke jačaju prirodnu otpornost na razna oboljenja, uključujući i pepelnicu. U slučaju napada, oboljele dijelove biljke treba odmah ukloniti kako bi se spriječilo širenje, a nakon toga prskati otopinom sumpora i kalijeva sapuna. U slučaju jačeg napada na većoj površini, ipak ćete morati pribjeći agresivnijim kemijskim sredstvima.

Plamenjača ili peronospora

Plamenjača je gljivično oboljenje biljaka, najčešće vinove loze. Očituje se žućkastim do smeđim mrljama na gornjoj strani listova te brašnastoj naslazi na donjoj strani listova. Osim vinove loze, plamenjača može napasti i druge kulture, a najugroženije su kupusnjače, salata, špinat, luk, poriluk, krumpir, rajčica i ruže. Plamenjači odgovara umjerena temperatura i vlaga.

Prevencija

Odabir otporne sorte, sadnja na prozračnom mjestu te dovoljno rahlo tlo pridonijet će zaštiti biljaka od napada ove bolesti. Pažljivo praćenje razvoja biljke omogućit će vam pravovremeno uočavanje i uništavanje oboljelih dijelova, odnosno sprječavanje daljnje zaraze.

Prirodna sredstva za zaštitu bilja od plamenjače

Prirodna sredstva bit će djelotvorna samo u prevenciji plamenjače! Kako biste ojačali otpornost biljke, tlo zalijevajte tekućim gnojivom od koprive, a listove prskajte čajem od preslice.

Hrđa

Samo ime ovog gljivičnog oboljenja govori o izgledu oboljelih biljaka. Naime, na listovima se pojavljuju hrđave nakupine spora. Razvoju i širenju hrđe pridonosi zadržavanje vlage na listovima, stoga budite oprezni kod navodnjavanja prskanjem! Hrđi također pogoduje kiša i sjena. Napadnuto lišće otpada, a biljka ogoljava.

Hrđa najčešće napada ribiz, grah, sljez, ruže i celer.

Prevencija

Otporne sorte i zdrave presadnice su prvi korak u prevenciji hrđe. Za sadnju birajte osunčana mjesta. Uzgajate li ribiz, razmislite o sadnji pravoga pelina uz grmove ribiza. Pravi će pelin, u maniri izvrsnih dobrosusjedskih odnosa, zaštititi ribiz od napada ovog neprijatelja.

Prirodne metode zaštite od hrđe

Preventivno biljke prskajte lišće čajem od vratića ili juhom od preslice. Ukoliko primijetite hrđu, oboljelo lišće odmah uklonite i uništite, a potom češće ponavljajte prskanje preslicom. Za hrđu ribiza koristite nerazrijeđeno tekuće gnojivo od pravog pelina.

Čađavost

Čađavost se prepoznaje po nepravilnim tamnosmeđim pjegama na listovima. Radi se ogljivičnom oboljenju koje uzrokuje pojačano otpadanje lišća. Gljivice su privučene izmetinama lisnih ušiju te se stoga preventiva čađavosti prije svega odnosi na pravovremenu obranu od lisnih ušiju!

Čađavost ugrožava ruže, voćke te sve biljke na kojima se pojave lisne uši.

Prirodne metode obrane od čađavosti

Između ruža možete posaditi češnjak, koji je prirodni fungicid. Preventivno se primjenjuje prskanje čajem od preslice ili posipanje kamenim brašnom. Tijekom napada čađavosti, bolesne listove treba čim prije ukloniti i uništiti, a biljke više puta u kratko vrijeme tretirati istim sredstvima koje ste koristili u preventivi.

Siva plijesan

Ako na listovima i plodovima svojih biljaka uočite sive naslage, smeđe-crvene pjege i odumiranje napadnutog tkiva, znajte da imate problem sa sivom plijesni.

Posebno ugrožene biljke su vinova loza, jagode, maline, rajčice, krastavac, salata, tulipani, narcisi, ljiljani, ciklame i gladiole.

Kako spriječiti sivu plijesan?

Siva plijesan se još naziva i „nametnikom slabe biljke“. Stoga se preventivne mjere odnose na izbor zdravih sorti te optimalnu njegu biljke. Tlo treba redovito obrađivati, plastenik prozračivati te izbjeći prekomjerno gnojenje. Tekuće gnojivo od koprive i preslice koristite za zalijevanje tla oko biljaka, a juhu od preslice za prskanje lišća.

S druge strane, kada govorimo o sivoj plijesni u vinogradima, ona se ponekad naziva „bolešću dobrih vinograda“. To znači da se češće pojavljuje u dobro njegovanim i obilno gnojenim vinogradima. Preventivne mjere u vinogradu obuhvaćaju prorjeđivanje listova, uklanjanje zaperaka te umjerena gnojidba. Osim toga, vinograde treba saditi u smjeru puhanja dominantnih vjetrova, suzbijati grožđane moljce te odabrati sorte rastresitog grozda, koje su otpornije na ovo oboljenje.

Jagodama i malinama će goditi malčiranje.

Gdje je moguće, dobro je posaditi češnjak kao međukulturu. Kada se bolest pojavi, jedino rješenje je brzo uklanjanje i uništavanje oboljelih dijelova biljke te spašavanje onoga što je ostalo.

Pjegavost lišća

Pjegavost mogu prouzročiti gljivice ili bakterije. Napadnuto lišće često odumire. Pjegavost najčešće napada jagode, celer, grašak, poriluk, krastavce i grah.

Kako spriječiti pjegavost lišća

Ključna preventivna mjera je uporaba zdravog sjemenskog materijala i odabir manje osjetljive sorte. Ako ste primijetili zarazu, oboljele dijelove odmah uklonite i uništite, a biljke tri dana uzastopce prskajte čajem od preslice.

(izvor: ZdravoZdravo)