Postizanje velikih prinosa i ekonomskih rezultata u savremenoj poljoprivredi podrazumijeva potpunu agrotehniku odnosno intenzivnu obradu zemljišta, navodnjavanje, adekvatnu primjenu đubriva, kompeksnu zaštitu biljaka odi bolesti i štetočina kao i maksimalno korištenje genetskog potencijala gajenih biljaka. Ali, sve to prouzrokuje mnogobrojne negativne posljedice na ekološki sistem i kvalitet života. Ubrzani razvoj biotehnologija, zasnovan na ekološkim principima, utiče da tradicionalni sistem poljoprivredne proizvodnje doživi brojne promjene.

Smatra se da će poljoprivreda u ovom vijeku biti zasnovana na principu održivog razvoja koji predviđa značajne promjene u tehnologiji gajenja usjeva i oplemenjivanju biljaka koji bi doprinijeli boljem uspostavljanju ekološke ravnoteže i stabilnosti prirodnih dobara u ekosistemu. Takav način proizvodnje biljaka mora biti zasnovan na ekonomskoj isplativosti. U taj sistem se u potpunosti uklapa biofertilizacija.

Biofertilizacija u savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji predstavlja unošenje živih mikroorganizama u zemljište sa ciljem poboljšanja snabdijevanja biljaka neophodnim hranjivim elementima. Biljka je jedino živo biće koje u prirodi živi u dvije sredine, atmosferi i pedosferi. Zemljište služi biljkama da se u njemu pričvrste (ukorjenjavaju) i da iz njega uzima vodu, hranjive materije i energiju. Ukoliko je to zemljište nestrukturno, bez dobrog vodno vazdušnog režima, a pogotovo ako je zatrovano kiselinama i drugim štetnim materijama koje su se neadekvatnom obradom i upotrebom mineralnog đubriva stvorile.

Mikrobiološka sfera, broj korisnih mikroorganizama i zreo humus u zemljištu, su osnov za planiranje dobrog i kvalitenog prinosa. Unošenjem ovih bakterija u rizosferu biljaka ubrzavaju se procesi transformacije organske materije i biljka se snabdijeva potrebnim hranivima. Na ovaj način može se poboljšati snabdijevanje biljaka azotom, fosforom, kalijumom, gvožđem, sumporom, ali i stimulisati rast i razvoj korijena.

Kao komponente mikrobioloških đubriva najčešće su Azotobacter , Azospirillum, Bacillus, Pseudomonas i druge. Imajući u vidu značaj azota u ishrani biljaka, jasno je da se posebno mjesto pridaje bakterijama koje snabdijevaju biljke azotom.

To su bakterije iz grupe azotofiksatora koje elementarni, atmosferski azot prevode u oblike pristupačne biljkama . Ove bakterije se nalaze u neposrednoj blizini korijena i azot predaju neposredno biljkama.

Pored azota rast biljaka direktno zavisi od fosfora, a on je najčešće prisutan u zemljištu u formama koje su nepristupačne biljkama. Bakterije iz roda Bacillus i Azotobacter mogu sintetisati organske kiseline i fosfataze koje će nepristupačan fosfor prevesti u biljkama pristupačnu formu.

Kalijum koji je u zemljištu ''zarobljen'' u obliku alumosilikata, zahvaljujući aktivnosti bakterija iz roda Bacillus, postaje pristupačan biljkama. Neke bakterije zahvaljujući prisustvu siderofora doprinose snabdijevanju biljaka gvožđem.

Takođe je poznato da bakterije iz roda Pseudomonas mogu transformisati organske forme sumpora u neorganski i na taj način ga učiniti pristupačnim za biljke.

Sve ovo ukazuje da se primjenom mikrobioloških đubriva koja u sebi sadrže više populacija mikroorganizama može poboljšati snabdijevanje biljaka neophodnim hranivima uz istovremeno očuvanje životne sredine i proizvodnju zdravstveno bezbijedne hrane. Pored toga ove bakterije imaju sposobnost sinteze biljnih hormona (tipa giberalina,auksina) čime se dodatno stimuliše biljni rast i utiče na otpornost biljaka.

Unošenjem mikrobioloških đubriva u zemljište utiče se na tok i usmjeravanje mikrobioloških procesa u zemljištu što će uticati na rast i razviće biljaka ali i na samo zemljište.

Neki od mikroorganizama koji su unijeti u zemljište odlikuju se mogućnosti sinteze sluzavih materija koje igraju značajnu ulogu u sljepljivanju mikroagregata što doprinosi formiranju fine strukture zemljišta te se smanjuje potreba za obradom. Nakon izumiranja mikroorganizama unijetih u zemljište povećava se ukupna biomasa, a efekti će se odraziti u sljedećoj vegetaciji. Povećanjem organske biomase dovešće do povećanja plodnosti zemljišta i stvaranje biljkama neophodnih mineralnih nutritijenata. Sve ovo upućuje da primjena mikrobioloških đubriva ima svoje mjesto u savremenoj, konvencionalnoj ali i organskoj i održivoj poljoprivrednoj proizvodnji.

(Izvor: AGRO INFOTEL)

Napomena: Ukoliko želite biti redovno informisani o sadržajima AGRO-EKO Magazina, podržite nas Vašim like-om na naš FB Fanpage. Hvala!

{facebookpopup}