Za postizanje visokih prinosa pšenice bitan faktor je prihrana u proljeće.

Pšenica (Triticum spp.) je vrsta žita koja se uzgaja svugdje u svijetu. Pripada porodici trava (Poaceae). Globalno to je jedna od najvažnijih ljudskih žitarica koja je na drugom mjestu proizvodnje, odmah iza kukuruza. Osim u ljuskoj ishrani, pšenica ima velii značaj u ishrani domaćih životinja. U svijetu, ozima pšenica zauzima veće površine nego jara i njen ekonomski značaj je veći. Ozima pšenica ne daje samo veći nego i stabilniji prinos u odnosu na jaru.

Razlike između jare i ozime pšenice:

• Prema vremenu sjetve - ozima se sije u jesen te prezimljuje u fazi nicanja do bokorenja, dok se jara sije u proljeće
• Prema dužini vegetacije - ozima ima dužu vegetaciju od jare pšenice
• Prema bokorenju - ozima jače bokori od jare pšenice
• Prema otpornosti na zimu - ozima je otpornija na niske temperature
• Prema dužini stadija jarovizacije - ozima ima znatno duži stadij jarovizacije
• Prema otpornosti na visoke temperature i sušu - jara je otpornija od ozime
• Prema kvalitetu zrna - jara daje kvalitetnije zrno i brašno od ozime

Vrijeme sjetve ozime pšenice igra veliku ulogu u njenoj otpornosti na mraz. Vrlo rana i vrlo kasna sjetva nisu dobre jer biljke često budu oštećene od mraza. Na parcelama Farme 'Spreča', koju ovom prilikom uzimamo za primjer, posijano je nekoliko sorti pšenice: Balaton, Evropa, Pobeda, Renesansa. Za uspjeh u proizvodnji pšenice, osim predsjetvene pripreme zemljišta, pravilnog izbora sorti, bitan faktor je prihrana.

Povećanjem temperature slijedi razdoblje intezivnog porasta nadzemne mase koji za to zahtjeva opskrbljenost biljaka hranivima, naročito azotom. Azot u mineralnim đubrivima se nalazi u lako pristupačnom obliku koji će biljke nakon obavljene prihrane vrlo brzo moći koristiti. Ozimi usjevi imaju dugačak period vegetacije i potrebno je obaviti prihranu više puta. Uglavnom se radi o dvije prihrane za većinu ozimih usjeva.

Prva prihrana se obavlja u razdoblju prelaska usjeva iz zimskog mirovanja u proljetnji porast. Vrijeme obavljanja prve prihrane je kada dnevne temperature budu iznad 10 ⁰C , tada dolazi do brzog porasta nadzemne mase. To je obično faza u kojoj usjev ima 3-4 razvijena lista. U početku proljetnog kretanja vegetacije neophodna je visoka koncentracija nitrata u tlu što se postiže isključivo prvom N-prihranom. Prva prihrana je vrlo važna za ozime usjeve i vrlo je bitno da se ne kasni s njom. Njena važnost je što pospješuje formiranje primarnih i sekundarnih izdanaka iz čvora bokorenja, iz kojih će se kasnije razviti vlati koji nose klas. Prvu prihranu Farma 'Spreča' obavlja u februaru čim vremenske prilike to dozvole i tada prihranjuje UREOM. UREA sadrži 46 % azota, najveći sadržaj azota u odnosu na ostala đubriva. U njemu se azot nalazi u amidnom obliku, tako da omogućuje postepeno pretvaranje amidnog azota u amonijačni i nitratni u skladu sa klimatskim i agrohemijskim uslovima u zemljištu. Inače u praksi se primjenjuje prvu prihranu ovim đubrvom, ali samo kada budu temperature iznad 8 ⁰C, kada počinje aktivnost mikroorganizma zemljišta koji pretvaraju amidni biljci nepristupačan oblik azota u amonijačni tj. korjenovom sistemu pristupačan oblik azota. Jako bitna karakteristika je da je lako topivo đubrivo.Treba paziti da se primjena vrši rano ujutru ili predveče kada je veća relatvna vlažnost vazduha, a time smanjena opasnost od opekotine na listu. Rastvor UREE treba pripremiti dan prije kako bi se izjednačila temperatura rastvora i temeperatura zraka, da se izbjegne šok koji pogađa biljku kada se prska sa svježe napravljenim rastvorom, jer UREA otapajući se u vodi znatno snižava njenu temperaturu.

Druga prihrana se obavlja u trenutku zametanja klasića, a pada u početku vlatanja. U ovoj fazi nadzemni dio biljke značajno uvećava svoju masu i lisnu površinu. Obično je to 25 do 35 dana nakon obavljene prve prihrane. Druga prihrana isto kao i prva utiče na visinu prinosa. Na Farmi 'Spreča' druga prihrana se obavlja u aprilu i to vrše KAN-om. KAN (kalcijum amonijum nitrat) sadrži 27% azota, sadržaj MgO 4,5-5,5%, CaO 6,5-8,5%. Sadrži pola azota u nitratnom, a pola u amonijačnom obliku, pa djeluje brzo i produženo, tako da zadovoljava potrebe biljaka za azotom u određenom periodu. Pri prihrani treba voditi računa da rasipanje đubriva bude pravilno raspoređeno po cijeloj površini zemljišta, pri čemu treba voditi računa da zrnca ne padaju na lisnu površinu biljaka.

Suština prihrane ozimih ratarskih kultura jeste da poslije zimskog perioda biljka je iscrpljena , gladna, a zahvaljujući prihrani doći će do intezivnog rasta i razvića. Unešeni azot u tom periodu će omogućiti bolju regeneraciju odnosno stvaranje novih listova, brži porast, pojačati bokorenje i formiranje većeg broja klasova. Samim tim stvoreni su neophodni preduslovi za stvaranje većih prinosa.

(A.S./Farma 'Spreča')

Napomena: Ukoliko želite biti redovno informisani o sadržajima AGRO-EKO Magazina, podržite nas Vašim like-om na naš FB Funpage. Hvala!

{facebookpopup}