Prošli su mrazevi, stigle su temperature od 25°C i treba razmišljati o tome kako ćemo se hladiti u vrelim ljetnim danima. Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih poslastica – slasna, crvena, hladna… Sada je vrijeme početka ciklusa gajenja lubenice.

Na temperaturi od 25°C sjeme lubenice niče za 4-8 dana, a to je i optimalna temperatura za rast biljke. Rasad propada na temperaturi od 1°C. Minimalna temperatura za rast i razvoj biljke je 18°C. Na temperaturi od 10°C prestaje rast, a sa druge strane lubenica dobro  podnosi visoke temperature, sve do 45°C.

Biljka ne cvjeta na temperaturi ispod 13°C. Neophodno je da da u vegetacionom periodu bude 1.200 sati sunčeve svjetlosti. Temperaturna suma je 2.000-3.000°C. Ako biljke brže nakupe potrebnu  sumu temperatura, dužina faza rasta (period vegetacije) se skraćuje što rezultira smanjenjem prinosa. Nedovoljno visoka temperatura utiče na smanjenu oplodnju kao i na niži procenat šećera (ispod 12%). Nedovoljan intenzitet svjetlosti takođe utiče na smanjenje prinosa i loš kvalitet plodova.

Lubenice najviše svjetlosti zahtijevaju u fazi cvjetanja i sazrijevanja plodova dok su neutralne reakcije na dužinu dana. Lubenica dobro podnosi vazdušnu sušu dok sa povećanjem vazdušne vlage dolazi do slabog zametanja plodova kao i do pojave bolesti. Nedostatak zemljišne vlage dobro podnosi. Najveća potreba za vodom je u periodu intenzivnog rasta biljke, cvjetanja i formiranja plodova.

Bostan (lubenica) se jednako dobro može proizvesti i iz rasada ili direktnom sjetvom. Svaki od ovih načina ima svoje prednosti i nedostatke, sa time što prozvodnja iz rasada ima svoje ekonomsko opravdanje u ranoj proizvodnji.

Proizvodnja iz rasada

Ovaj vid proizvodnje omogućava ranije prispijevanje za 10-15 dana. Sijemo u prvoj nedjelji aprila. Pri temperaturnim kolebanjima od 7°C (noć) do 25°C (dan) nicanje biljke traje 10-12 dana umjesto uobičajenih 4-8 pri stabilnoj temperaturi od 25°C.

Česta greška na samom početku se dešava kada krećemo sa proizvodnjom rasada u negrijanim plastenicima. U hladnim uslovima sjeme sporo niče a povrh svega kada je supstrat ili smješa baštenske zemlje ili stajnjaka suviše zaliven tokom isparavanja (evapotranspiracije) suvišne vode dodatno se snižava temperatura. Pri naglom dužem sniženju temperature nabubrelo sjeme propada ili, što je češće - nicanje krene ali biljka ne uspije da izbaci prve kotiledone listiće iznad površine zemlje.

Ukoliko je biljka i nikla, korijen je slabo razvijen i sa porastom temperature u sunčanim danima ne može da nadoknadi vodu koja isparava preko listova, te biljka propada. To je fiziološki simptom. Zbog toga nam je, zbog što ujednačenijeg nicanja,  bitno i da sjeme ima veliku energiju klijanja, da bude ujednačene veličine i po mogućnosti najkrupnije frakcije.  Sama veličina sjemena je sortna karakteristika.  Pojedini proizvođači vrše kvašenje (temperatura vode 32-35°C tokom 2-3 časa) a vrši se naklijavanje gdje se sije kada se na 5-10% semena pojavi klica veličine 1 mm. Na taj način se sa sjemena spere zaštitni sloj fungicida (Tiram,Kaptan,Mankogal) pa treba obratiti pažnju da ne dođe do pojave bolesti koje prouzrokuju poleganja rasada. To praktično znači da ranije krenemo sa preventivnim zalivanjem fungicidom (Previcur).

Zbog hladnog perioda u aprilu rasad gajen u sterilnom tresetnom supstratu (Klasman, Flora Gard, Stender) mnogo manje propada upravo zbog boljeg vazdušnog režima u odnosu na pravljene zemljišne supstrate. Gotovi tresetni supstrati navedenih firmi su sterilisani što znači da nema bakterija ni spora prouzrokovača bolesti, a takođe je uništeno i sjeme korova. Mnoge formulacije imaju i sva potrebna hraniva za početni rast biljke. Kod ovih čisto tresetnih supstrata treba obratiti posebnu pažnju da budu stalno vlažni jer se brže suše.

Postoje različiti recepti za vlastitu proizvodnju supstrata. U svakom slučaju, ukoliko koristimo živinski stajnjak onda  zastupljenost u ukupnoj smješi ne smije biti veća od 20% jer pri većoj koncentraciji dolazi do oštećenja korijena. Za supstrat se najčešće koristi mješavina 1 dijela komposta, 1 dio oraničnog sloja i 1 dio treseta ili zgorjeli stajnjak. Umjesto treseta može se koristiti i pijesak. Potrebno je dodati 3-5 kg NPK đubriva na kubni metar supstrata. Pojedini proizvođači u supstrat dodaju manju količinu (ispod 10%) glistenjaka ili zeolita.

Dezinfekciju pravljenog supstrata vršimo pomoću fumiganata (Basamid,metil-bromid) strogo prema upustvu. Od dezinfekcije do punjenja saksija (vrećica) treba da prođe 10-15 dana. Prostorija u kojoj se vrši dezinfekcja treba da ima temperaturu 15° C jer u suprotnom sredstvo neće djelovati.

Spore u nedezinfikovanom zemljištu čekaju klijanac da izvrše infekciju, povrh svega ako je sjeme suviše duboko posijano mlada biljka se prilično iscrpi  u naporu da izbaci listiće iznad površine i podložnija je napadu bolesti. Optimalna dubina sjetve je 4 cm ukoliko smo obezbijedili idealne uslove za nicanje.

Tek kada se nakon kotiledonih formiraju prvi pravi listovi biljka počinje da se intenzivnije ravija  i usvaja mineralne materije i vodu iz zemljišta. Počinje da se širi kako nadzemna lisna masa tako i korjenov sistem. Nakon nicanja temperaturu u plasteniku  treba postepeno sniziti sa početnih 25°C na 14-16°C tokom noći. Danju kada je oblačno na 15-18°, a kada je sunčano 20-23°C. Razlog je sprječavanje izduživanja nadzemnog dijela biljke. Relativna vlažnost vazduha u objektu gde se gaji rasad treba da je 70-80%. Veoma je bitno da se objekat može brzo provjetravati. Na taj način pored regulisanja temperature smanjivanjem vazdušne vlage sprječavamo i pojavu mikoza (gljivične bolesti). Preduslov visokog prinosa pri ranoj proizvodnji nam je prije svega kvalitetan rasad. To podrazumijeva zdravu biljku sa snažnim korjenovim sistemom.

Sam korijen se kod lubenice gajene u optimalnim uslovima brzo razvija te moramo obratiti pažnju da se korjenove dlačice ne prošire izvan okvira supstrata u kom se korijen razvija. Ako se korjenove dlačice osuše onda one više nisu funkcionalne a i razvoj mase korijena je usporen. Zbog toga kada gajimo rasad lubenice  treba da koristimo veće saksije ili hranljive kocke prečnika 10 cm (minimum 8).

Kod nas se rasad najčešće gaji u plastičnim kesama i dobri proizvođači znaju da svakoj biljci treba obezbijediti solidnu zapreminu supstrata (minimalno 1 litar). Pri gajenju u kockama treba dodatno obratiti pažnju da se korijenove dlačice između kocki ne isprepletaju međusobno ili da ne krenu da se spajaju sa zemljanom podlogom na kojoj se kocke nalaze. Razdvajanjem kocki dolazi do kidanja korijena što je otvoreni put za ulazak patogena koji se uvijek u većem ili manjem broju nalaze u zemljištu. Ako je korijen povrijeđen samo primanje pri presađivanju na stalno mjesto traje 2-5 dana duže tako da razdvajanje kocki treba obaviti  nedelju dana prije sadnje.

Poznato nam je da cijena na pijaci sa povećanjem ponude pada, tako da nam je brz start posađenog rasada jedan od ključnih momenata ranostasnosti. Mlade biljke takođe treba obavezno pripremiti za dalji rast u uslovima spoljne sredine i taj proces nazivamo kaljenje. Tada možemo i folijarno prihraniti sa 0,5% rastvorom kalijum-sulfata. Nakon ovog tretmana biljke obavezno ispiramo čistom vodom. Kaljenje se obavlja tokom posljednje nedjelje pred iznošenje, na taj način što foliju postepeno otkrivamo tokom dana.

Da bismo spriječili polijeganje rasada pored provjetravanja treba vršiti i preventivno tretiranje fungicidima kao što su Cineb (0,3%), Previcur N (0,2%) , Ridomil MZ (0,4%) i Benlate (0,1%). Nakon prvog, sljedeći tretman vršimo na svakih 10-14 dana . Maksimalno dva puta koristimo isto sredstvo.

Prvo folijarno (preko lista)  prihranjivanje mnogi proizvođači vrše vrlo rano, već kada se pojave prvi ili drugi pravi list (Ferticare, Wuxal). Drugo prihranjivanje se vrši nakon 10-14 dana. Treba paziti na koncentraciju jer ona treba da je 10 puta manja (0,02%) nego kada prihranjujemo fertirigacijom (đubrivo rastvoreno u vodi kojom zalivamo - 0,2%).

Često se zbog prihranjivanja preko lista događaju oštećenja osjetljivog tkiva mladih biljaka. Biljke izgledaju kao da su 'spržene' a na listovima se vide braon fleke. Gotovo svakom proizvođaču se to jednom dogodilo. Ako smo folijarno prihranjivali rastvorom  klasičnog mineralnog NPK (2-5gr/10 l vode) moramo biljke isprati čistom vodom. Pri zalivanju po sunčanom vremenu treba da obratimo pažnju na kapljice koje ostaju na lišću. Kapljice na lišću djeluju kao mala sočiva (lupe) te se prolaskom sunčevih zraka kroz njih takođe mogu dogoditi oštećenja osjetljivog parenhima lista. Zbog toga na kraj crijeva za zalivanje  treba staviti nastavak sa najfinijim mikrorasprskivačima. Pri sunčanom vremenu temperatura se u plasteniku zbog 'efekta staklene bašte' naglo povećava. Ako je rasad gajen na toploj leji dobijamo dodatnu temperaturu (fermentacijom stajnjaka). Kumulativnim efektom ova dva toplotna izvora (sunce i stajnjak) u zatvorenom plasteniku dobijamo temperature preko 60°C kada se rasad jednostavno 'skuva'. Štetni su i gasovi koji se oslobađaju fermentacijom stajnjaka. U praksi više je propalo rasada lubenica zbog pregrejavanja usljed slabe ventilacije, nego zbog niskih temperatura.

Greška je zagrijane biljke zalivati hladnom vodom jer je nagli pad temperature veliki šok za biljku. Temperatura vode treba da je 18-20° C što nije lako postići čak i kada imamo akumulacione bazene pored plastenika. Norma zalivanja treba da je 5-10 litara po kvadratnom metru. U hladnom periodu zaliva se svakih pet do sedam dana a kad otopli svaki drugi dan ili po potrebi i svaki dan. Nekoliko dana pred iznošenje treba smanjiti zalivanje. Uveče pred samo rasađivanje rasad obavezno zaliti. Biljku sadimo sa cijelim busjenom. Dobro odnjegovan rasad treba da je starosti 25-35 dana.

Vrijeme sadnje je kada prođe opasnost od mrazeva. U našim uslovima to je početkom maja. Zemljište za sadnju treba nekoliko dana ranije pripremiti da bi se sleglo prije sadnje. Ukoliko gajimo na malč foliji onda postavljanje treba obaviti deset dana prije sadnje (podne). Dobro je i tokom sadnje u iskopane rupe dodati jednu supenu kašiku đubriva i dobro zaliti da se napravi blato. Obavezno je svaku biljku zaliti i nakon sadnje.

Proizvodnja direktnom sjetvom

Primjenjuje se kod srednje kasne i kasne proizvodnje. Bez obzira da li proizvodimo iz rasada ili sijemo direktno veoma nam je bitan izbor parcele. Lubenica je izuzetno osjetljiva na ostatke herbicida na bazi atrazina. Dobri predusjevi su strnine, jednogodišnje leguminoze (grašak, pasulj, boranija) i rano povrće. Loši predusjevi su biljne vrste iz familije tikava (Cucurbitaceae) i pomoćnica (Solanaceae - paprika, paradajz, krompir). Mnogi proizvođači ističu važnost što dublje jesenje obrade.

Dubina treba da je preko 30 cm a najbolje je 40 cm u toku oktobra ili početkom novembra. Prije dubokog oranja unosimo stajnjak a poželjno je i izvršiti jedno pliće oranje u toku ljeta na 15 cm. Nezgorjeli stajnjak unosimo isključivo u jesen u količini 40-50 tona/ha. Provjeriti da li se za dezinfekciju štala koristio hlor na koga je lubenica veoma osetljiva.

U proljeće zimsku brazdu zatvaramo drljanjem ili kultiviranjem. Ako se unosi zgorjeli stajnjak potrebna je manja količina (20-30 tona) koja se unosi u jesen ili u proljeće. Predsjetvena priprema podrazumijeva 1-2 kultiviranja na dubinu od 10-15 cm neposredno pred sjetvu ili sadnju kada unosimo zašitno sredstvo protiv zemljišnih štetočina.Veliki problem mogu biti žičari čije larve presijecaju korijen mladih biljaka a lubenicu napadaju i razne vrste podgrizajućih sovica i gundelji. Ukoliko u zemljištu utvrdimo prisustvo larvi ovih insekata treba da se konsultujemo sa zaštitarima zbog pravilnog  izbora, aplikacije i koncentracije pesticida. Upotreba insekticida Lindana ne samo da utiče na ukus plodova nego može izazvati stomačne probleme kod potrošača. Protiv žičara možemo se efikasno boriti sredstvom Force.

Obzirom da je mali broj selektivnih herbicida koji se mogu koristiti pri gajenju lubenica najbolje je konsultovati se sa stručnim službama. Prije nicanja ili sadnje mogu se koristiti Glifosav,Roundap,Basta i Reglon. Prije sjetve ili sadnje može se koristiti Devrinol. Između folija možemo koristiti Dual. Poslije nicanja Fusilade, Select,Focus Ultra, Targa Super, Leopard, Pantera i Furore Super.

Lubenicu rado napadaju vaši, grinje i crveni pauk. Često se ne vide golim okom nego tek uz pomoć lupe.

U našim uslovima najbolje je direktnu sjetvu obaviti između 20. i 30. aprila. U praksi najbitnije nam je da temperatura zemljišta na dubini do 10 cm bude između 10-12°C. Kod mašinske sjetve najbolje je koristiti pneumatske sijalice. Sjeme lubenica drži klijavost 4-5 godina i ne treba sijati više sjemenki pa proređivati. Sjeme za uzgoj bezsjemenih lubenica loše niče i veoma je skupo. Zbog toga se one gaje isključivo iz rasada. Pored dva reda bezsjemenih sijemo jedan red običnih lubenica koje vrše oplodnu (polinatori).

Nije problem ako nakon direktne sjetve sa jednim sjemenom hibrida na stalno mjesto imamo nešto praznih mjesta. Potreban nam je sklop od 4.000 – 4.500 biljaka/ha. To konkretno znači da međuredni razmak treba da je 1,8 metara , a u redu 1,1-1,2 m. Ako je sjeme sitno i parcela dobro pripremljena sijemo na dubinu od 3-4 cm. Na lakšim zemljištima krupno sjeme možemo sijati i dublje na 5-7cm. Nakon sjetve po potrebi treba izvršiti navodnjavanje i razbijati pokoricu.

Njega usjeva

U toku vegetacije primjenjuju se redovne i specifične mjere njege. Redovno vršimo međurednu obradu, prihranjivanje, navodnjavanje i zaštitu od bolesti, korova i štetnih insekata.

U specifične mjere spada proređivanje, popuna praznih mjesta, malčovanje, pinciranje, postavljanje i ventiliranje tunelčića, ankerisanje i sklanjanje polipropolienske folije, pomijeranje i fiksiranje vreže itd.

Dovoljno nam je nekoliko kultiviranja u zavisnosti od zastupljenosti korova dok se vreže ne sklope.

Prvo međuredno kultiviranje raditi na 12-15 cm jer se često usljed kiša i prohoda tu stvori tvrdi sloj zemljišta koji treba probiti. Ako smo unijeli 40-50 tona stajnjaka onda treba dodatno unijeti ukupno 70-80 kg N, 80-90 kg P i 80-100 kg K.

Ukoliko nismo unijeli stajnak onda treba 20% više. Osnovnim đubrenjem unosimo polovinu azota (N) polovinu kalijuma (K2O) dvije trećine fosfora (P2O5). Ostatak kroz 3-4 prihranjivanja nedaleko od redova biljaka na dubinu od 8-10 cm.

Ukoliko gajimo na foliji (kod nas 80% površina) i koristimo 'klasična' mineralna đubriva onda u jesen sa dubokom brazdom unosimo 60% od navedene norme sa NPK formulacijom 8:24:16, a ostatak predsjetveno sa NPK 15:15:15. Zbog nemogućnosti površinskog ulaganja tada vršimo folijarna prihranjivanja do cvjetanja.  

Najbolje je napraviti analizu zemljišta i iskoristiti šansu da vidimo čime raspolažemo. Nema potrebe đubriti napamet. Sa analizom dobijamo i preporuku tako da ciljano đubrimo biljku a ne zemljište. Velika je greška prestati sa prihranjivanjem nakon prve berbe.

Visoki prinosi zahtevaju veće količine đubriva te nam za prinos od 50-70 tona treba 180 kg azota, 90 kg fosfora i 280 kg kalijuma! Ukoliko koristimo helatna hidrorastvorljiva đubriva firmi Kemira, Haifa, Hydro a pogotovo ako ih doziramo kroz sistem kap po kap treba se konsultovati sa stručnjacima firmi koje ih prodaju jer se formulacije menjaju tokom vegetacije u skladu sa potrebama biljke.

Biljkama je potreban azot u početnim fazama razvića za razvoj biljne mase. Međutim, prevelika količina azota u fazi intenzivnog razvoja ploda produžuje zrenje, biljka je mekša i podložnija bolestima, meso je žiličasto a prinos se ne povećava. Za pravilan razvoj cvjetova je neophodan fosfor. U fazi plodonošenja je najbitniji kalijum. Ovo uopšteno pravilo važi za sve povrtarske kulture.

Najbitniji periodi za navodnjavanje su u fazi intenzivnog porasta biljke i plodonošenja. Norma zalivanja je 40 mm. Kada je plod obima 15 cm veoma je bitno da u zemljištu ima dovoljno vlage. Ne navodnjavamo 15 dana prije berbe.

Treba naglasiti da nam je u fazi cvjetanja veoma bitno prisustvo insekata. Zbog toga tada obavezno moramo ukloniti tunelčiće (zvona) i polietilensku foliju. Za optimalno zametanje ploda svaki cvijet mora biti posjećen od strane insekta barem 7 puta. Više insekata znači više sjemena, veći plod i manje odbačenih plodova. Pojedini proizvođači zbog toga postavljaju košnice u usjev lubenica.

Nikako ne treba prati  lubenice jakim šmrkom od ostataka zemlje jer na taj način spiramo i zaštitni voštani površinski sloj pa plod brže propada. Ukoliko nemamo unapred ugovorenu prodaju,  sjetva u rokovima nam omogućava produžen period prodaje. Zbog toga treba napraviti pravilan izbor sortimenta i prilagoditi tenologiju (rana, srednje rana, kasna proizvodnja).Tako ćemo imati veće šanse da pogodimo i vrijeme kada je ponuda manja a tada su i cijene po pravilu veće. Najvažniji faktor stabilnosti i sigurnosti visokih prinosa lubenica kao i svog drugog povrća je sistem za navodnjavanje.

Agro-Eko Magazin / izvor: AGRO INFOTEL