Makroelementi prisutni u životu voćaka: Kako prepoznati njihov višak ili nedostatak?
Makroelementi bitni za rast i razvoj voćaka (kao i njihov nedostatak te pretjerano prisustvo):
AZOT
On je sastavni dio svih tkiva voćaka, a nalazi se u različitim oblicima u nejednakim količinama u svim organima voćaka a posebno u rodnim grančicama, lišću, cvjetovima, plodovima i sjemenu.
Njegova uloga je mnogostruka. On je sastavni dio protoplazme pa se zbog toga bez njega ne može zamisliti život ćelija, tkiva i organa. On uslovljava rastenje i razvitak svih organa a posebno obrazovanje cvijetnih pupoljaka i zametanje i razviće plodova.
Simptomi nedostataka azota se ispoljavaju u obustavljanju ili usporenom rastenje ljetorasta, lišće je sitno i blijeđe je boje, tokom vegatacije žuti i otpada, zametnuti plodovi otpadaju u masovnim razmjerama, odsustvo cvijetnih pupoljaka, junsko otpadanje plodova je veliko, plodovi koji dočekaju berbu su sitni, pojačana osjetljivost prema gljivičnim bolestima, raniji završetak vegetacije i slab razvitak korjenovog sistema.
Simptomi pretjerane količine azota su: letorasti rastu pretjerano bujno, pa samim tim voćka kasnije završava vegetaciju, a zbog toga ljetorasti ne mogu da zdrvene te često zatim izmrzavaju, lišće je krupnije, plodovi su krupniji, nedovoljno obojeni i manje su trajni, voćka kasnije počinje da rađa a kod koštičavih voćaka izaziva smolotočinu, naročito kod beskrečnih zemljišta.
FOSFOR
Nalazi se u grančicama, korijenu, lišću, plodovima i sjemenu, te ima veoma veliku ulogu u nicanju voćaka, a posebno u reproduktivnom razvitku. On djeluje i kao regulator prijema azota iz zemljišta, utiče na zdrvenjavanje ljetorasta i inteziviranje boje i arome plodova. Takođe, ubrzava zrenje plodova. Nedostatak fosfora se ogleda u usporenom rastenju ljetorasta kao i korjenovog sistema, umanjeno je formiranje cvijetnih pupoljaka, umanjeno je otvaranje cvijetnih i lisnih pupoljaka, pri vrhu ljetorasta javljaju se rozete lišća, lišće je duže i uže bez sjaja, voćke rano u jesen ostaju bez lišća i ne obezbjeđuju dovoljnu količinu rezervnih asimilativa.
KALIJUM
Obavlja niz važnih funkcija i njegov nedostatak u voćkama praćen je ozbiljnim fiziološkim poremećajima. Služi kao biokatalizator za obrazovanje bjelančevinastih materija, reguliše nagomilavanje ugljenih hidrata i obezbjeđuje njihovo kretanje u organima voćaka. Kalijum poboljšava kvalitet plodova, intenzivira boju i ubrzava zrenje. Nedostatak kalijuma se ogleda u izumiranju tkiva na ivicama lišća, prijevremeno otpadanje lišća i to od vrha pa naniže, otpadanje plodova, slabije obrazovanje sjemena u plodovima, pojačano formiranje cvijetnih pupoljaka koji u sljedećoj godini izazivaju prerođavanje, te na kraju - slabija je otpornost prema mrazu i raznim bolestima i štetočinama.
KALCIJUM
On ima sposobnost zadržavanja vode u biljnim ćelijama i vrši značajnu ulogu u razmjeni materija. Koristi se za popravku kiselosti (Ph) čime se stvaraju pogodni uslovi za normalan razvoj voćaka. Nedostatak kalcijuma kod voćaka nije uočljiv. Voćke pate od viška kalcijuma u zemljištu. Na plodnim zemljištima višak kalcijuma izaziva krečnu hlorozu zbog čega listovi postaju blijedožuti i samim tim smanjena je i fotosinteza.
MAGNEZIJUM
Učestvuje u izgradnji hlorofila, nalazi se u ćelijskom soku i zidovima ćelija. Bez njega se ne može zamisliti obrazovanje novih organa. Nedostatak magnezijuma ispoljava se u iščezavanju hlorofila iz starijeg lišća usljed čega ono otpada i grane ogole, pa su neotporne na niske temperature. Višak magnezijuma djeluje na pravilno korištenje kalijuma.
SUMPOR
On je sastavni dio bjelančevina, potreban je za rastenje korijena. Nisu uočeni slučajevi nedostatka sumpora u voćkama, pošto ga zemljište sadrži u dovoljnim količinama.
AGRO-EKO Magazin / izvor: PSSS-Užice dipl.ing. Nebojša Brzaković