U ovom tekstu posvetiti ćemo se problemu koji uzima sve više maha, a zove se - naći na tržištu čist vosak. Umjesto voska dobija se parafin, sa raznim primjesama , kojima se dodaje miris voska i od takvog proizvode satne osnove za pčelare. Što je najbolnije, to se primijeti tek kada vam se sav vosak svali na patos košnice.

Vosak je pčelinji produkt voštanih žlijezda pčela radilica, kojim one izrađuju pčelinje saće. Hemijski sastav mu je složen, prema nekim pisanjima i naučnim istraživanjima, vosak sadrži 15 različitih hemijskih jedinjenja.

Boja voska prilikom stvrdnjavanja voštanih ogledalca je bijela, ali pri izgradnji saća u njemu se rastvara propolisna smola, koja sadrži bojenu materiju, od kojeg vosak dobija žutu do narandžaste boje. Čist pčelinji vosak dolazi u prvom redu od pretapanja mednih poklopčića. Procjenjuje se da se na svakih 50 kg vrcanog meda dobije i 1 kg voska. Redovnim izrezivanjem građevinjaka i zaperaka može se dobiti izvanredno čist pčelinji vosak i na kraju ostaje vosak koji se dobija iz starog saća koje se zamjenjuje satnim osnovama u košnici.

Najbolji kvalitet voska dobijamo topljenjem voska iz sunčanog topionika. U ovom topioniku najbolje je topiti samo mlado saće, zaperke i medne poklopce. Kada se radi o mednim poklopcima, prije nego što se tope na bilo koji način, treba da se dobro ocijedi med koga ima dosta, pa bi ga u sunčanom topioniku bilo previše za male rezervoare, a sem toga jako sunce bi ga oštetilo zbog visoke temperature. To isto važi i ako se topljenje vrši na bilo koji drugi način. Najveći problem za većinu pčelara predstavlja izdvajanje voska iz starog saća u kome je u toku dužeg perioda izlazilo leglo.

Vosak se može dobijati pomoću parnih topionika, električnih presa na suvo. Saće iz društava koja su uginula ili bila zaražena američkom truleži, pčelar ne smije pretapati sa ostalim saćem, već takvo saće treba spaliti.

Kada smo dobili vosak sada ga stavljamo u veću posudu i sipamo malo vode, zagrijemo da se otopi, sklonimo sa vatre i stavimo da se steže, ujedno i taloži prljavština, koja će kao teža pasti ispod sirca, a med će se uhvatiti iznad kao bijela pjena. Kada se stegne okretanjem posude sirac ispada kao čvrst, čistimo prljavštinu odozdo i odozgo i kao takav spremamo ga za presovanje satnih osnova. Tačka topljenja voska je od 56-64°C.

Sada smo sve spremili i došao je trenutak - kako raditi satne osnove? Svaki pčelar koji ima svoju presu presovaće sebi tj. za svoje potrebe satne osnove, i to je najsigurniji način presovanja jer smo sigurni da je vosak čist. Ali postoji jedno pravilo: vosak mora biti od zdravih pčela, jer se sterilizacija može uraditi samo na 120°C u trajanju od 30 minuta, a pitanje je koliko je to pčelara koji su u mogućnosti to uraditi. Ko nema - kako će on raditi?!

Postoje tri načina, od kojih su dva dobra, a jedan je rizičan i, slobodno se može reći, loš:

- Uzeti količinu od 100 kg voska, otići kod ovlašćenog proizvođača i presovati uz lično prisustvo i - svi su zadovoljni!

- Okupiti pet - šest pčelara iz istog mjesta, zajednički sakupiti vosak 100 kg i otići, uz prisustvo, da isto 'odrade'. Obrazloženje postupka: Pošto će neko naći razlog - možda su komšijine pčele bolesne, ako su jedne u istom mjestu bolesne prije će se prenijeti bolest tuđicom i kada se ne skupi zajednički vosak nego voskom. Proizvođači voska rade sterilizaciju .

- To je najnepopularniji način, a to je dati svoj vosak i zamijeniti za proizvođačev. Zašto? Trka za novcem stvara od čovjeka ovisnika o novcu a gubitnika u moralu, tako da je spreman da koristi nedozvoljena sredstva, a to je parafin. Parafin je to zlo u satnim osnovama, gdje pčelar može znati i primijetiti kada mu se sve svuče dole i poliježe po patosu. Šteta po je pčelara velika, a proizvođač nema odgovornost jer se to nikako ne može dokazati čiji je vosak.

Zbog svega navedenog jasno je da je potrebno ozbiljno razmisliti kako će pčelar obezbijediti sebi satne osnove.

(Redakcija AGRO-EKO Magazina zahvaljuje se ovom prilikom gdinu Slobodanu Jevtiću, dugogodišnjem pčelaru, koji nam je ustupio svoja saznanja o ovoj temi, kao i na dosadašnjoj saradnji)

(AGRO-EKO Magazin)

VEZANI TEKSTOVI:

Moguće posljedice rojeve godine

Savjeti i preporuke: Tretman pčelinjaka u maju mjesecu