Korovi svojim prisustvom u usjevu gajene biljke ulaze u konkurentski odnos s gajenom biljkom kroz borbu za hranom, vodom, svjetlom a i predstavljaju izvor štetnih organizama te na taj način mogu u znatnoj mjeri uticati na prinos gajene biljke. Kukuruz u početku vegetacije ima sporiji rast što pogoduje razvoju korova te je potrebno zaštititi kukuruz već u prvim fazama razvoja. Zaštita kukuruza od korova počinje provođenjem plodoreda, zatim pravilno i na vrijeme izvedenim agrotehničkim mjerama, što značajno smanjuje korovsku floru u usjevu kukuruza. Kao značajna mehanička mjera smatra se i međuredna obrada u toku vegetaciji, tj. međuredna kultivacija. Hemijske mjere su ipak našle najširu primjenu u intenzivnim usjevima kukuruza.  Hemijski tretmani se vrše prije nicanja a poslije sjetve (osnovni tretman) ili poslije nicanja kukuruza i korova (korektivni tretman).

Pravovremena primjena herbicida je od velikog značaja za kvalitet i kvantitet uroda. U svakom slučaju i osnovno i korektivno tretiranje ima prednosti i mane, a na svakom je proizvođaču odluka o izboru herbicida, vremenu i načinu suzbijanja korova.

Tretman herbicidima poslije sjetve kukuruza a prije nicanja (zemljišnim herbicidima) je još uvijek preovladavajući način u borbi protiv korova. Ovim tretmanom se izbjegava negativan uticaj hemijskih sredstava do kojeg dođe u kasnijim razvojnim fazama kukuruza.  Zaštita kukuruza nakon nicanja kukuruza i korova (korektivni tretman) smatra se rezervom u slučaju da ne uspije tretman poslije sjetve a prije nicanja (osnovni tretman).  Pri primjeni i jednih i drugih herbicida treba voditi računa o vremenu i načinu primjene kako bi se njihovo djelvanje kavalitetno ispoljilo. Za dobro djelovanje zemljišnih herbicida potrebna je određena količina vlage u suprotnom tretman neće uspjeti te će se javiti potreba za korektivnim tretmanom što dodatno poskupljuje proizvodnju a i ponovno izlaganje gajene biljke ovim hemisjkim sredstvima ostavlja određeni negativni efekat na biljku. Prilikom tretiranja usjeva poslije nicanja kukuruza i korova strogo treba voditi računa o razvojnoj fazi kukuruza (svaki preparat ima određenu razvojnu fazu kukuruza u kojoj je dozvoljena primjena) jer svako nepoštovanje dozvoljenog vremena primjene herbicida može dovesti do oštećenja gajene biljke. Ukoliko se propusti osnovni tretman i čeka se tretman poslije nicanja kako bi se suzbili i višegodišnji korovi, koje osnovni tretman ne može suzbiti u značajnoj mjeri, stvara se rizik od propuštanja zaštite kukuruza jer je kukuruz prešao fazu u kojoj je dozvoljena primjena ovih preparata. Do ovoga može doći zbog npr.nepovoljnih vremenski uslova kao što su stalne padavine.

Tržište nudi veliki izbor herbicida, a svaki od njih ima određeni spektar korova na koje djeluje a većina od njih suzbija najvažnije i najčešće korove u kukuruzu. A često se danas koriste i kombinacije herbicida sa različitim spektrom kako bi se suzbio veći broj različitih korova. Da bi se upotrebio najučinkovitiji preparat potrebno je i poznavati korovsku floru u njivi u kojoj se vrši zaštita kukuruza.

Najčešći korovi koji se sreću u usjevu kukuruza su:

• Uskolisni:  divlji sirak, muhari, zubača...
• Širokolisni: štir, pepeljuga, palamida, poponac, divlja kupina, abutilon, datula, veliki dvornik...

U ovu svrhu se koriste preparati na bazi  alahlora, pendimetalina, mezotriona, bantazona, 2,4 – D, te aktivne materije na bazi sulfonilureae...

(AGRO-EKO Magazin)