Baveći se temom voćarstva i aktuenih radova u ovom domenu odlučili smo predstaviti praktičan primjer farme 'Spreča', najveće farme muznih krava u FBiH koja je locirana u Donjim Vukovijama, općina Kalesija, Tuzlanski kanton. Obzirom na zemljišno područje koje zauzima farma, iskoristivost istog je maksimalna jer pored dijela zemljišta koje je iskorišteno za ratarske potrebe farma veliku pažnju posvećuje i voćnjaku. Stoga u nastavku predstavljamo njihov primjer tretmana mladog voćnjaka u kasno ljeto:

Naš voćnjak na Farmi Spreča ima 7 ha. Tokom cijele kalendarske godine obavljaju se razni radovi u cilju da se obezbijede optimalni uslovi za rast i razvoj biljke koji će dovesti do formiranja ploda. Pošto je zasad star jednu godinu, prinose očekujemo sljedeće godine, zato posvećujemo pažnju pripremnim radovima.

Voćke se odlikuju smjenjivanjem perioda pritajenog života (zimski period) i aktivnog života (vegetacije). U ovom periodu na našem voćnjaku vodimo računa o održavanju rednog i međurednog prostora, tj. košenje korova jer su u pitanju mlade sadnice, pa ne koristimo sredstva za zaštitu protiv korova. Pošto smo zasadili slabo bujne podloge (M9), one zahtijevaju obavezno postavljanje naslona. Naslon za voćke možemo postaviti u vidu betonsko-žičane, drveno-žičane potpore ili pojedinačnih kolaca, trske i betonskih stubića za svaku sadnicu. Na vrstu potpore utiče cijena naslona. Iako je je praktičnija pojedinačna potpora za za svaku voćku, ipak je prihvaćeniji način konstrukcije sa žicom, jer je jeftiniji za 30-50 %, a u nekim slučajevima i više.

Mi smo se odlučili za stubove od prenapregnutog betona 9 x 9, dužine 3,5 m. Oni trebaju da budu ukopani u zemlju 60-70 cm. Kroz stubove su postavljene četiri žice, s tim da je prvi red 50 cm od zemlje. Upotrijebili smo pocinkovanu žicu debljine 4 mm, razmak između stubova 10 m. Na kraju reda postavili smo ankere na kojima se fiksiraju stubovi i zateže žica, zatezanje se vrši pomoću specijalnih zatezača ili jednostavno uvrtanjem žice. Nakon postavljanja naslona, vežemo svaku sadnicu za žicu posebnim bužirom debljine 5 mm, jer tako uspravljamo sadnicu i omogućavamo lakši rast i razvoj. Nakon postavljanja naslona, sređuju se kanali oko voćnjaka, koji moraju biti dovoljno duboki i imati pad za odvod površinskih voda.

Ovaj prostor karakteriše velika pojava kiša, a zemljište je pseudoglej sa nepropusnim slojem, što znači da zadržava velike količine površinskih voda. To predstavlja veliki problem za voćku je previše vlažnosti utiče na slab rast i razvitak biljke. Na našem voćnjaku je posađeno na 4 ha jabuke, 1 ha šljive i 2 ha kruške. Pošto je jabuke plitko zasađena na njoj se prvo radio naslon, zatim se prelazi na krušku.

U ovom području česta je pojava grada, tako da planiramo postavljane protivgradne mreže. Takođe, poslije završetka radova postavljanja naslona, obavezno je postavljana sistema za navodnjavanje. Ova godina je bila sa puno padavina, pa u voćnjaku je bilo dovoljno vlage, ali to mora biti postavljeno za sljedeću godinu.

Nakon svih obavljenih sezonskih radova, čekamo opadanje lišća i period mirovanja. Tada nastavljamo jesenju sadnju kruške. Zato već počinju pripremni radovi, izvlačenja stajnjaka u parcelu, oranje, tanjiranje i frezanje, izvlačenje bjankova i na jesen počinje sadnja. Pošto je u pitanju jabučasto voće najbolja je sadnja kasno u jesen, jer sadnice će biti zaštićene od zimskih mrazeva.

(autor: Danijela Đurđić, dipl.inž.poljoprivrede / AGRO-EKO Magazin)