Farma Spreča vodeća farma u Federaciji BiH po broju muznih krava, a dnevna proizvodnja mlijeka iznosi 500.000 litara. U narednom tekstu prenosimo njihovo praktično iskustvo vezano za pojedinačno uzorkovanje mlijeka kao preduslov optimalne proizvodnje – u smislu količine i kvaliteta mlijeka, što je krajnji cilj ove farme:

Dobijanje kvalitetnog proizvoda od mlijeka uslovljeno je prije svega proizvodnjom sirovog mlijeka dobrog kvaliteta, koji je određen parametrima hemijskog sastava i higijenske ispravnosti. Higijenski ispravno mlijeko 'zdravo mlijeko' podrazumijeva mlijeko sa malim brojem mikroorganizama, niskim sadržajem somatskih ćelija i rezidua (ostaci antibiotika, pesticida, dezinficijensa i hormona). Zato za očuvanje zdravlja životinje kao i održavanje kvaliteta mlijeka na farmi se periodično obavlja uzrokovanje u toku godine i na našoj 'Farmi Spreča'. Ova kontrola se radi svakih 4 do 9 nedjelja. I najpreciznije uzimanje uzoraka je beskorisno ako su uzeti pogrešno i ako nisu pravilno označeni.

Uzorci se mogu uzimati u svrhu određivanja hemijskog, mikrobiološkog ili organoleptičkog kvaliteta. Metodom pojedinačnog uzimanja uzorka kod krava dobijamo procenat masti, proteina, laktoze, bezmasne suve tvari, uree, somatske ćelije. Na osnovu toga imamo sliku o zdravstvenom stanju krave, pojavi bolesti i kako je liječiti, kao kvalitet mlijeka i mliječnih proizvoda.

Sadržaj masti u mlijeku zavisi od mnogih faktora:

-rasa

-ishrana

-stadij laktacije

-starost krava

-vrijeme (temperatura i dr.)

-frekvencija muže

-zdravstveno stanje vimena

Sa stanovišta ishrane najveći uticaj na sadržaj masti u mlijeku ima opskrbljenost sa energijom, bjelančevinama, i udio strukturnih vlakana u obroku. Donja fiziološka granica sadržaja masti je 3%, a gornja 5 %. Manji sadržaj masti u mlijeku nije poželjan, jer je i tržišna vrijednost mlijeka manja u odnosu na mlijeko sa normalnim sadržajem masti.

Ako test pokaže manji sadržaj masti, mogu se pojaviti problemi: zakiseljavanje buraga (acidoza), oštećenje sluznice buraga i oštećenje jetre, dislokacija sirišta, slabija otpornost na mikotoksine u krmi, manja sposobnost uzimanja krme, oboljenje papaka.

Na sadržaj bjelančevina u mlijeku utiče prije svega opskrbljenost krava sa metaboličkm bjelančevinama, rasa, starost i stadij laktacije. Sadržaj bjelančevina zavisi takođe od sezone. Tako u toku ljetnih vrućina po pravilu se smanji sadržaj bjelančevina, ali smanjen sadržaj može biti pokazatelj oboljenja vimena (odnos kazeina prema proteinima surutke se smanjuje). Preporučeni sadržaj proteina u mlijeku je od 3,2% do 3,8 %. Manji sadržaj proteina nije poželjan jer je tržišna vrijednost mlijeka manja,a on je pokazatelj pothranjenosti krava. Dovoljno veliki sadržaj proteina u mlijeku je prvi faktor za postizanje kriterijuma od 8,5 % suve materije bez masti u mlijeku. Povećan sadržaj proteina (iznad 3,8 %) na kraju laktacije pokazuje da su krave preobilno opskrbljene energijom i da će se udebljati.

U zdravom mlijeku sadržaj laktoze je 4,6-4,8 %. Povećan broj somatskih ćelija može da smanji sadržaj laktoze za 10-20 %. Ako se u uzorku nađe manji procenat laktoze od 4,5 %, to potiče iz vimena zahvaćenog upalnim procesima. Takođe infekcija vimena smanjuje dotok krvi u vime što je posljedica smanjene laktoze.

Po sadržaju uree u mlijeku ocjenjujemo opskrbljenost mikroorganizma u buragu sa azotnim jedinjenjima (prvenstveno amonijak). Dovoljno sadržaja amonijaka u buragu je prvi uslov efikasne probave ugljeno-hidrata i sintezu mikrobnih bjelančevina. Na sadržaj uree direktno ili indirektno utiču:

-rasa

-starost krava

-stadij laktacije

-mliječnost krava

-masa krava

Normalan sadržaj uree je 12-30 mg /100 ml mlijeka. Manji sadržaj uree je pokazatelj slabe probavljivosti organske materije, teže probavljanje krme (znači manja konzumacija krmne smješe), manja sinteza mikrobnih bjelančevina u buragu. Sa kravama sa manjim sadržajem uree, očekujemo i manji sadržaj masti, proteina i laktoze u mlijeku. A veći sadržaj uree takođe dovodi prevelikog sadržaja amonijaka u buragu. Pretvaranje amonijaka u ureu opterećuje jetru, velika koncentracija azota u urinu dovodi do povećenja amonijaka u štalama što nepovoljno utiče na zdravlje krava. I to može dovesti do poremećaja u reprodukciji. Zato najbolje osjemenjavanje krava vršiti kada je procenat uree 25 mg/100 ml.

Iz uzorka broj somatskih ćelija predstavlja pouzdan pokazatelj oboljenja vimena, odnosno prisustva subkliničkog ili hroničnog mastitisa. Prema važećim propisima, smatra se da je mlijeko zdrastveno bezbjedno ako sadrži do 400.000 somatskih ćelija u 1 ml uzorka mlijeka.

Faktori koji utiču na sadržaj somatskih ćelija se svrstaju u dvije grupe: fiziološki i patološki.

Najznačajniji fiziološki faktori su: nasljeđe, starost, stadijum laktacije i mlječnost, a patološki faktori su: metabolički poremećaji, infektivni mastitis, povrede pri muži i smještajni uslovi.

Iz pojedinačnog uzorkovonja mi možemo dobiti detaljno zdravstveno stanje krave i na osnovu toga određuje se pravac odgajivanja krave kao i proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Ovi svi navedeni pokazatelji nam govore kako se treba ozbiljno pristupiti odgajivanju krava, da pravilna ishrana, smještaj, higijena kao i zdravstveno stanje su ciklus koji treba biti zaokružen da bi dobili kvalitetno i ispravno mlijeko.

(autor: Danijela Đurđić, dipl.inž.poljoprivrede / AGRO-EKO Magazin)