Združivanje usjeva u organskoj proizvodnji: Dobri, zadovoljavajući i loši predusjevi
| 
Osim klasičnog plodoreda (jedan usjev po 1 parceli), međuusjevi i mješovita sadnja predstavljaju takođe ključne elemente za optimiziranje međusobnog dejstva interakcije usjeva.
Plodoredi treba da uključe i gajenje podusjeva, naknadnih i postrnih usjeva, gajenje međuusjeva i ozimih pokrovnih usjeva, kao i druge modifikacije.
Tabelarni prikaz dobrog, zadovoljavajućeg i lošeg predusjeva za pojedine vrste povrća:
|
VRSTA |
DOBAR PREDUSJEV |
ZADOVOLJAVAJUĆI PREUSJEV |
LOŠ PREDUSJEV |
|
Paradajz i paprika |
Višegodišnje trave, ozima pšenica, grašak, luk |
Kupus,mrkva |
Paradajz, paprika, plavi patlidžan, špinat, krompir, krastavac |
|
Grašak |
Pšenica, crni luk, krastavac, kupus, mrkva, paradajz |
Lubenica, krompir |
Viš. trave, boranija, grašak |
|
Crni luk |
Višegodišnje trave, ozima pšenica, grašak |
Kupus, mrkva |
Crni i bijeli luk, praziluk, rotkva |
|
Mrkva, peršun, celer |
Ozima pšenica, vrežaste kulture, grašak |
Paradajz, paprika, kupus |
Mrkva, peršun, celer, paštrnak |
|
Lubenica, dinja, tikva |
Višegodišnje trave, leguminoze |
Kupusnjače |
Lubenica, dinja, tikva, paradajz, paprika |
|
Kupusnjače |
Višegodišnje trave, leguminoze |
Paradajz, paprika |
Krastavac, tikve, kupusnjače |
U organskoj proizvodnji najčešće je gajenje združenih usjeva. Kombinacija zavisi od osobina zemljišta i cilja gajenja. Ovaj sistem je ekološki, racionalan, zahtijeva manja ulaganja i doprinosi smanjenju šteta od korova, bolesti i štetočina.
Najčešće se kombinuju usjevi sa različitim potrebama, različite razvijenosti korijenovog sistema, stabla i listova. Združivanjem usjeva se povećava biološki biodiverzitet, a time i efikasnost plodosmjene.
(Izvor: PSSS Požarevac, autor: Jorgovanka Vlajkovac, dipl. ing. / prilagodio: AGRO-EKO Magazin)
