Lavanda razvija snažan korjenov sistem sa velikim brojem žila. Neke žile prodiru duboko u zemlju, dosežući dubinu i do 4 m. Korijen je veoma jake usisne moći. Nadzemni dio se sastoji od brojnih stabala koja dostižu visinu  50-80 cm. Grane u donjem dijelu su odrvenele a u gornjem su zeljaste i završavaju se cvastima. Lišće i grane su obrasle srebrnastim maljama tako da cijela biljka ima sivozelenu boju. Listovi su naspramno poređani na stablu. Neke forme razvijaju više lišća, neke manje.

Cvjetovi su sitni, sakupljeni u klasoliku cvast a raspoređeni u 5-9 pršljenova na vrhovima grana. Boja cvjetova može biti: bijela, svijetloplava, plavoljubičasta pa sve do tamnoljubičaste. Od početka cvjetanja do punog cvjetanja prođe 20-25 dana a do kraja cvjetanja 30-35 dana.

Uglavnom cvjetovi lavande imaju plavoljubičastu boju. Sjeme je sitno, crne boje i sjajno. Biljka je otporna na mrazeve, podnosi mrazeve i do -30 stepeni. Vegetacija biljke počinje već pri temperaturi vazduha od 9 stepeni (obično je to prva polovina aprila). Lavanda je veoma otporna i prema suši. Moćan korjenov sistem ima otpornost prema niskim temperaturama i suši te omogućava da se lavanda može uspješno koristiti u zaštiti zemljišta od erozije.

Lavanda je biljka toplih krajeva koja ima velike potrebe za svjetlošću i toplotom. Uspješno se gaji i na nižim terenima od 150-300 m gdje proizvodnja pokazuje zadovoljavajuće rezultate. Zasade lavande treba podizati na južnim nezasjenjenim  i od vjetra zaštićenim ekspozicijama. Uspijeva na svim zemljištima, samo ako u njima ima dovoljno kalcijuma. Najviše joj pogoduju laka propustljiva i krečna zemljišta. Zemljišta na kojima uspijeva vinova loza odgovaraju i lavandi, kao višegodišnja vrsta na istom zemljištu ostaje više godina pa se ne uvodi u plodored. Veoma je osjetljiva  na korove, naročito dok je mlada.

(Izvor: PSSS Srbije / prilagodio: Agro-Eko Magazin)