Grad Krk i njegovih šest susjednih otočnih općina zajedno s još 300-tinjak europskih lokalnih jedinica temeljem svih dosadašnjih postignuća na planu gospodarenja otpadom tako su uključeni u prestižnu listu ekološki osviještenih lokalnih zajednica koje, slijedeći »zero waste koncept«, uspješno provode mjere i aktivnosti kojima je cilj dokidanje prakse odlaganja i spaljivanja otpada, odnosno onih koje promiču uspostavu sustava kojim se u najvećoj mogućoj mjeri potiče recikliranje unutar prirodi najsličnijeg "kružnog toka" materije i energije.

Cilj europske "zero waste strategije" stvaranje je uvjeta u kojima će sve što proizvodimo i trošimo imati minimalan učinak na okoliš i čovjeka odnosno uspostava sustava u kojem se smišljeno provode aktivnosti promicanja odvojenog prikupljanja te na ekološkim postavkama zasnovanih modela zbrinjavanja otpada, i to kroz maksimalno moguće recikliranje svih iskoristivih otpadnih materijala i sirovina. U uskom krugu onih koji već danas idu putem koji propisuje Europska unija Krčani su se, gledajući u našem nacionalnom okviru, našli u društvu još samo sličnim ciljevima predanih Osječana. Boduli su uz žitelje slavonske metropole tako postali jedini predstavnici naše očito ekološki još nedovoljno osviještene zemlje čiji je glavni grad, spomenimo i to, s tek 1-postotnim udjelom nedavno neslavno pozicioniran na posljednje, »magareće« mjesto liste europskih metropola posloženih po udjelu ostvarenog odvajanja otpada.

Sedam krčkih lokalnih jedinica svoje je pak mjesto na listi ponosnih predvodnika "zero waste" koncepta na Starom kontinentu zaslužilo više od desetljeća dugom provedbom sustava odvojenog prikupljanja otpada koji je nedavno nadograđen modelom prikupljanja kućnog otpada "od vrata do vrata". Zahvaljujući davno zaživjeloj praksi žitelja Grada Krka i općina Omišalj, Malinska-Dubašnica, Dobrinj, Vrbnik, Punat i Baška danas se, prema posljednjim pokazateljima krčkog komunalnog društva "Ponikve eko otok Krk", na otoku odvojeno prikupi (a potom i reciklira) čak 46 posto proizvedenog otpada. Drugim riječima, a to potvrđuje i izlist sa službenih internetskih stranica "Zero waste networka", od 330 kg otpada godišnje proizvedenog po glavi svakog otočana koncem 2015. nerazvrstano je ostajalo 'tek' 178 kg smeća, količina koju Boduli već do 2020. godine kane dodatno smanjiti do udjela od svega 20 posto ukupno proizvedenog otpada.

Agro-Eko Magazin / Seebiz.eu