Evropsko tržište fotonapona

Tržište fotonaponskih sistema je 2011.godine zabilježilo rekordni rast u Evropi i svijetu. Glavni faktori koji su doveli do toga su činjenica da su obnovljivi izvori energije važan elemenat u ostvarivanju održivog razvoja tj. dostizanju energetskih, ekonomskih i okolišnih ciljeva. Uočljiv je i pad cijena fotonaponskih modula što ih čini pristupačnijim i atraktivnijim za investitore. Razvoj tehnologije je konkurentniji u odnosu na konvencionalne izvore energije. Nakon razornog zemljotresa i nuklearne katastrofe koja je u martu 2011. godine zadesila japansku pokrajinu Fukushima, evropske zemlje poput Njemačke i Italije promijenile su energetsku politiku i usmjerile fokus na obnovljive izvore energije, što je uticalo na izmjene u tržišnim pozicijama.

Evropa predvodi rast tržišta fotonapona. U 2011. godini imala je udio od 75% u novoinstaliranoj snazi i 75% u ukupno instaliranoj snazi na svjetskom nivou. Još uvijek prednjači u pogledu konkurentske prednosti obzirom na odličnu bazu znanja istraživača i inženjera. No, uprkos tome, bez stabilnog finansiranja za programe istraživanja i razvoja, ova prednost bi u kratkom vremenu mogla biti ugrožena.

2012. desili su se značajni pomaci na globalnom tržištu fotonapona.

- Instalirano je 13 GW fotonaponskih sistema izvan Evrope, u poredjenju sa nešto manje od 8 GW u 2011.godini, i

- skoro 17 GW fotonaponskih postrojenja u Evropi, u poredjenju sa oko 23 GW u 2011.godini.

Na grafikonima prikazanim na slikama 1. i 2. prikazana su vodeća tržišta fotonapona sa instaliranom snagom u Evropi i van nje.

Evropska fotonaponska industrija natječe se sa firmama iz Azije, SAD-a i drugih dijelova svijeta.  Dvije azijske zemlje, Japan i Kina, pokrenule su i vlastite programe za podršku domaćoj fotonaponskoj industriji. Uspjeh programa pokrenutog pod pokroviteljstvom Ministarstva ekonomije, trgovine i industrije Japana (METI) je bio više nego očigledan: zbog dugoročnog planiranja, sistema podrške, sigurnosti ulaganja i značajnog domaćeg tržišta, industrija Japana imala je oko 50% udjela na svjetskom tržištu fotonaponskih proizvoda.

Kina je druga zemlja s industrijskom strategijom usmjerenom ka izgradnji visoko konkurentne fotonaponske industrije. Kina želi pokriti cijeli lanac vrijednosti od sirovina silicija do kompletnih sistema. Plodovi ove relativno nove strategije su uočljivi: kineski proizvođači ćelija i modula uspostavljaju značajan udio na svjetskom tržištu, a povećanje proizvodnog kapaciteta im nema premca. Ako Evropa ne reaguje na ove izazove, bojazan je da će se proizvodnja FN modula preseliti u Kinu, što će biti propraćeno i mnogim drugim proizvodnim tehnologijama.  Prema tome, tržišta izvan Evrope se polako bude i očekuje se da će balans uskoro biti na njihovoj strani.

Prema studiji koju je uradio GTM Research, do 2015. godine Kina planira instalirati 21 GW fotonaponskih sistema čime bi trebala postati najveće tržište na svijetu. Istovremeno, japanske firme imaju dobru šansu za napredak. U Japanu je prilično visoka feed-in tarifa za fotonapon, a domaći proizvođači ne mogu potpuno pokriti potražnju.  Ista studija navodi da će do 2015. godine nestati oko 180 proizvođača, a najviše će propadati firme iz Evrope, Kanade i SAD-a uključujući i Kinu. Od presudne važnosti će biti učešće u rastućim tržištima. Proizvođači fotonaponske opreme očekuju da će do 2030. godine biti instalirano preko 600 GW fotonaponskih sistema u Evropi.

Instalirani fotonaponski kapaciteti u Evropi premašili 100 GW

Kumulativni svjetski solarni fotonaponski kapacitet premašio je 100 GW u 2012. godini. Ovo su podaci Evropske fotonaponske industrijske asocijacije (EPIA) koja je objavila podatke o najnovijem stanju na tržištu. Globalni kapacitet za korištenje energije sunca proizvodi struje kao 16 termoelektrana na ugalj ili nuklearnih reaktora svaki snage 1 GW. Svake godine, svjetske fotonaponske instalacije smanjuju emisije CO2 za oko 53 Mt.

U 2012.godini je na električnu mrežu priključeno više od 30 GW snage koja dolazi iz fotonaponskih pogona. Ovo ujedno predstavlja i globalnu konsolidaciju jer je na tržištima van Evrope instalirano više od 13 GW fotonaponskih sistema (uzimajući u obzir cijeli svijet). Podatak da je nadmašen prag od 100 GW u još jednoj godini jakog globalnog razvoja fotonaponskih sistema, uz procijenjenih 30 GW spojenih na mrežu,  je skoro ista rekordna razina kao i 2011.godine. Iako se radi o preliminarnim rezultatima, brojka od 30 GW bi mogla biti uvećana za dodatnih 1 ili 2 GW jer će konačne cifre biti objavljene u maju u godišnjem izvještaju EPIA-e  pod nazivom „Perspektive globalnog tržišta fotonapona 2013-2017“ (Global Market Outlook for Photovoltaics 2013-2017). Prije deset godina niko nije mogao predvidjeti da će se desiti porast više od 100 GW solarnih FN kapaciteta u svijetu do 2012.godine.

Svakako je jasno je da se FN industrija suočava sa izazovima – no, rezultati pokazuju da je globalno tržište za ovu tehnologiju jako. Uprkos rastućoj regulatornoj neizvjesnosti, ponovljena je  rekordna 2011. godina.

O rastućem tržištu fotonapona u sjevernoj Africi

Nedavno je u Alžiru dodijeljen ugovor njemačkoj grupaciji Centrotherm i Kinetics  za izgradnju fotonaponskih modula fabrike Sonelgaz, koja će biti među svjetskim liderima na polju solarne energije. Ugovor je vrijedan 300 miliona Eura (skoro 29,8 milijardi dinara). Centrotherm je pobijedio u konkurenciji sa još dvije njemačke firme: Schmid, koja je ponudila 64,7 milijardi dinara i Roth & Rau koja je ponudila cijenu od 32,6 milijardi dinara.

Sonelgaz planira lokalnu proizvodnju komponenti u cijelom lancu poput solarne opreme i potrošnog materijala vezanih za solarne module. Grupa će također javno stjecati i razvijati tehnologiju kroz partnerstva koje se bave istraživanjem i razvojem. Sonelgaz ima za cilj proizvoditi 5600 MW električne energije iz obnovljivih izvora energije do 2020 i 12.000 MW do 2030. Grupacija također planira proizvesti 10.000 MW "čiste" električne energije za izvoz sa stranim partnerima. Buduća proizvodnja fotonaponskih modula, jedinstvena u Africi, imat će ukupnu snagu 100-120 MWp / god od 2012.godine, a sprovodit će je podružnica Sonelgaz-a Rouiba Eclairage.

Program razvoja obnovljivih izvora energije u područjima Alžira koja nisu spojena na konvencionalnu električnu mrežu je pokrenula grupacija Sonelgaz. Odnosi se na dostizanje kapaciteta iz obnovljivih izvora preko 2600 MW do 2020. godine. Sastojat će se iz fotonaponskih, koncentrisanih solarnih termoelektrana i vjetroturbina.

I u Bosni i Hercegovini bi ovaj perspektivni izvor električne energije mogao ostvarivati rast, uz adekvatne poticaje. Potrebna su ulaganja iz industrijskog sektora ali i jasne dugoročne strategije za fotonaponsku industriju.

Vezani tekst:

Ekspanzivan rast novih tehnologija u razvoju sistema obnovljivih izvora energije (I)

Emina Ahmetović i Mr.sci. Maida Bešlagić, Udruženje za razvoj, unapređenje i promociju eko-poljoprivrede, turizma i zaštitu okoliša (EKOPOT), BiH.

Dr Nadjib Drouiche, Centar za istraživanje poluprovodnika, Alžir