Kikiriki (Arachis hypogaea) je grmoliko povrće iz porodice mahunarki. Potiče iz predjela Južne i Srednje Amerike. Tokom XV vijeka španski osvajači su donijeli kikiriki u Evropu. Najveći komercijalni proizvođači kikirikija danas su Indija, Kina, Nigerija, Indonezija i SAD.

Kikiriki  je jednogodišnja biljka koja naraste do 50 centimetara. Plodovi rastu ispod zemlje u mahunama dužine do šest centimetara, koje sadrže tri – četiri sjemenke. Ljuska je hrapava, a zrno kremasto-bijele boje. Svako ovalno zrno sastoji se od dvije polovice koje su prekrivene crveno-smeđom tankom kožicom.

Stotinu grama kikirikija (jestivnog zrna) iznosi 567 kalorija, od čega 49g zaštićenih masti, 25,8% proteina i 16,1% ugljikohidrata.

Od minerala, kikiriki sadrži bakar (1,1 mg - 110% RDA – dnevno preporučene vrijednosti), mangan (1,9 mg - 96,5% RDA), fosfor (376 mg - 53,7% RDA), magnezija (168 mg - 44,8% RDA), kalij (705 mg - 35,3% RDA), cink (3,3 mg - 33% RDA), željezo (4,6 mg - 32,7% RDA), selen (7,2 mg - 13% RDA), kalcij (92 mg - 11,5% RDA) i kolin (52,5 mg - nepoznato).

Od vitamina, kikiriki sadrži tiamin (0,64 mg - 58% RDA), riboflavin (0,135 mg - 19% RDA), niacin (12 mg - 75% RDA), pantotensku kiselinu (1,77 mcg - 29% RDA), vitamin B6 (0,35 mg - 25% RDA), folnu kiselinu (144 mcg - 72% RDA), vitamin E (8,3 mg - 69% RDA). Kikiriki u 100 g sadrži 8,5 g dijetalnih vlakana i 220 mg fitosterola.

Preporučuje se konzumirati sirov ili suho prženi kikiriki, dok i kikiriki pržen na ulju ili maslac od kikirikija zadržavaju većinu hranjivih tvari. Ono što može predstavljati jedinu 'manu' jeste dodatak zasićenih masti i prevelika količina masti.

Naučno je potvrđeno kako kikirikijem ili maslacem od kikirikija obogaćena prehrana može smanjiti procenat oboljenja od kardiovaskularnih bolesti za čak 21%, zbog prisustva monozasićenih masti, vitamina E, vitamina B kompleksa, mangana i dijetalnih vlakana.

Kikiriki takođe ima izuzetna antioksidantna svojstva, zbog prisustva kumarinske kiseline, čiji se udio prženjem pojačava za 22% - bogatiji je antioksidantima od jabuke ili cvekle. Utvrđena je i protupovezanost konzumiranja kikirikija i raka debelog crijeva, gdje se navodi kako dva obroka kikirikija sedmično smanjuju rizik od ovog oblika raka za 58% kod žena i 27% kod muškaraca. Razlog tome je sadržaj fitonutrijenata i dijetalnih vlakana.

Sadržani niacin u kikirikiju pozitivno utiče na zaštitu od gubitka gubitka pamćenja koje dokazi sa starošću. Vitamini B kompleksa blagotvorno djeluju na kosu, dajući joj sjaj, umirujući istovremeno nervni sistem, dok vitamin E stimuliše funkciju spolnih žlijezda. Kikiriki i njegovo ulje predstavljaju učinkovito sredstvo za izlučivanje žuči. Takođe, istraživanja su pokazala kako konzumiranje 30g kikirikija sedmično smanjuje pojavu žučnog kamenca za 25%.

Kod osjetljivih osoba kikiriki može izazivati alergijske reakcije kao što su osip, glavobolja, problemi s probavom, nesanicu, čak i depresiju. Uz kikiriki se često veže i kancerogeni aflatoksin kojeg stvaraju plijesni kojima je kikiriki izuzetno podložan.