Astma je učestala hronična upalna bolest disajnih puteva obilježena raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom disajnih puteva i bronhospazmom. Najčešći simptomi su zviždanje, kašljanje, osjećaj pritiska u prsima i kratkoća daha.

Smatra se kako je astma uzrokovana kombinacijom genetskih i okolišnih faktora. Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odgovoru na liječenje i spirometriji.

Premda se astma ne može izliječiti, simptomi se u tipičnim slučajevima mogu ublažiti. Najučinkovitije pri liječenju astme je pronalaženje okidača, kao što su dim cigareta, kućni ljubimci ili aspirin, te ih izbjegavati. Ako je izbjegavanje okidača nedovoljno, preporučuje se primjena lijekova. Odabir lijeka se, između ostaloga, zasniva na izraženosti bolesti i učestalosti simptoma.

Mogu li se astmatičari baviti sportom?

Godinama se smatralo da se oboljeli od astme trebaju u širokom luku kloniti bilo kakve tjelesne aktivnosti, a djeca oboljela od ove bolesti bila su oslobođena nastave tjelesnog odgoja. No, brojna istraživanja provedena u zadnjih 20-ak godina pobila su taj stav i promovisala upravo suprotno.

Bolesnicima s astmom preporučuje se bavljenje sportom i drugim tjelesnim aktivnostima. To je osobito važno kod djece kako bi se disajni mišići što bolje razvili, a spriječio nastanak prekomjerne tjelesne težine radi fizičke neaktivnosti. Preporučuje se izbjegavati izvođenje sportskih aktivnosti u hladnom i vlažnom okolišu.

Oboljeli od astme koji se bave sportom razvijaju jaču muskulaturu te bolje psihofizičko stanje što utiče i na kontrolu učestalosti pojave simptoma. Također, tokom sportske aktivnosti povećava se dubina disanja, smanjuje se broj respiracija, poboljšava plućni kapacitet i poboljšava cirkulacija i rad srca.

Pri odabiru sporta (u dvorani, na otvorenom) treba voditi računa o mogućoj izloženosti konkretnim pokretačima bolesti. Kod bolesnika koji su alergični na grinje pri odabiru sporta prednost treba dati sportovima na otvorenom prostoru. Osobama sa sezonskom astmom treba savjetovati izbjegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme cvatnje biljaka na čiju su pelud senzibilizirani.

Kod posebnih oblika astme izazvane naporom, također se preporučuje fizička aktivnost, jer je korist od tjelesne aktivnosti nenadoknadiva. U tom slučaju preporučuje se prije napora uzeti odgovarajući lijek.

Najbolji odabir za oboljele od astme je plivanje - zbog tople i vlažne okoline u kojoj se provodi. Nadalje, pozitivne učinke imaju i hodanje, lagana vožnja biciklom, yoga, golf, gimnastika, trčanje na kratke pruge... Optimalna učestalost je 3-5 dana sedmično dok intenzitet treba prilagoditi svakom sportisti lično, u ovisnosti o njegovim mogućnostima.

Bolesnicima s astmom ne savjetuje se ronjenje, paragliding i padobranstvo zbog smanjene koncentracije kisika.

(Izvor: Fit-team / prilagodio: AGRO-EKO Magazin)